Minis pour Lanplwa ek Zafer Sosyal, Patricia Francourt, ti yer vin devan Lasanble Nasyonal pour reponn kestyon bann manm lo size Unemployment Relief Scheme (URS) ensi ki lo bann dimoun ki pe ganny fer aret travay an vi sitiasyon ekonomik pei.

Dapre departman lanplwa pou annan 5000 dimoun ki pou trouv zot san en lanplwa dan premye kar sa lannen, prenan kot bann diferan progranm ki pe al arete tel ki URS, Sets an plis ki progranm ki ankadre bann graduates ki sorti liniversite e bann sant profesyonnel.

Premye kestyon ki ti ganny table ti sorti kot lider lopozisyon Sebastien Pillay, ki ti pe adres progranm URS ki gouvernman in anons son lentansyon pour fermen apartir Mars sa lannen.

Onorab Pillay ti demann Minis Francourt detay lo sa anviron 1800 Seselwa ki lo progranm URS e konbyen ki dan sekter prive.

I ti osi kestyonn minis lo lenpak sosyal e ekonomik ki fermtir progranm URS pou anmennen, e ki plan son minister i annan pour ki sa 1800 Seselwa pa dormi vant vid apartir Mars.

Minis Francourt ti eksplike ki URS ti ganny re-entrodwir an 2018 avek bi prensipal pour ed bann dimoun ki ti pe ganny bokou difikilte pour antre dan en lanplwa, reste prodiktiv e resevwar en reveni, an plis ki resevwar serten formasyon pour permet zot trouv en lanplwa permanan.

Sa ti prensipalman pour bann dimoun ki pe viv avek serten dezabilite, bann ki pe swiv tretman pour adiksyon e osi bann ki ti fek sorti prizon.

Dapre lalwa URS, sa dimoun ki anbark lo sa progranm i sipoze lo sa progranm pour 6 mwan a 1-an.

“Tou dimoun ki ti antre lo sa progranm ti okouran ki i tanporer e zot ti osi bezwen pe aktivman rod en lanplwa permanan.”

“I enportan pour note ki i annan en pti pe plis ki 1000 partisipan ki’n atraver sa progranm depi son re-entrodiksyon e ki dan en lanplwa formel. E i annan 215 ki’n ganny enspire ouswa atraver formasyon ki ozordi i annan zot prop biznes,” minis ti dir.

An Desanm 2020, URS ti annan 1790 partisipan aktiv e an Zanvye 2021 sa ti desann pour ariv 1610 partisipan.

Sa i konpri 812 madanm e 798 zonm.

Pli gran mazorite sa bann partisipan, en total 1500 dimoun, i baze dan bann lenstitisyon gouvernman.

58 in ganny plase dan bann lorganizasyon parastatal e 47 dan bann lakonpannyen prive.

Minis Francourt ti eksplike ki departman lanplwa in fini antre an diskisyon avek bann diferan antite gouvernman, parastatal osi byen ki prive depi Desanm, pour zot donn lendikasyon konbyen e lekel sa bann partisipan ki zot pou anploye.

Toudmenm sekter piblik i bezwen konfirmasyon bidze pour konnen si zot pou kapab anploy sa dimoun.

Minis ti note i ankourazan ki serten sa bann lorganizasyon in verbalman donn en lendikasyon ki zot pou anploy serten nonm dimoun ki ti anba sa progranm.

Sekter prive in endike ki zot pare pour pran sa bann partisipan me zot ankor pe analiz sitiasyon ekonomik e zot reveni avan pran en desizyon final ver lafen Fevriye.

“Si sa progranm URS ti kontinyen dan lannen 2021, i ti pou kout gouvernman plis ki 270 milyon roupi konpare avek apepre 69 milyon roupi an 2020,” minis ti azoute.

I ti note ki Minister Finans in eksprimen ki bidze gouvernman pour sa lannen i bezwen redwir pour reflekte sitiasyon ekonomik koze par Covid-19.

Dapre son analiz, minister lanplwa in toudmenm obzerve ki i annan bokou loportinite lanplwa dan pei malgre demann pour travayer in redwir e sa departman pou ed bann partisipan URS pour antre dan enn sa bann lanplwa.

“Tou resaman i annan bann biznes ki’n ouver zot laport tel ki lotel Club Med e Mango House, e osi avek progranm vaksinasyon ki pe fer ki biznes pe re-ganny konfyans ki keksoz pou aranze byento,” minis ti azoute.

Adisyonnelman, anliny avek polisi gouvernman pour met Seselwa premye lo marse lanplwa, departman lanplwa in form en plan pour pli byen regard bann permi travay pour bann etranze pour asire ki Seselwa i ganny en plas travay, menm si zot bezwen en pe formasyon avan.

I annan 6778 permi pour travayer etranze ki pou ekspire ant Zanvye e Zen sa lannen.

Ant Zanvye ek Mars sa lannen, pou annan anviron 3500 sa bann permi ki pou ekspire.

“Nou pe al tre byento konmans en travay avek sa bann biznes pour aviz zot lo sa pozisyon ki travayer etranze pe ganny ranplase par Seselwa baze lo skills ki annan lo marse lanplwa. Nou pa pe esper ler dat permi i ekspire ouswa ler zot vin kot nou pour renouvle. Nou pe proaktiv e al ver sa demars byen boner ki biznes osi i ganny lenformasyon byen davans pour zot reazir,” minis ti eksplike.

An se moman, priyorite departman lanplwa se pour annan en sistenm lenformasyon entern ki efektiv e ki kapab vitman match en dimoun ki pe rod travay avek bann pozisyon ki ouver.

Minis ti note ki lazans pour proteksyon sosyal i la konman en safety net pour ed bann dimoun annatandan ki zot ganny en lanplwa, e sa i vin avek bann paramet kot sa dimoun ki pe rod led i osi met zefor pour rod en lanplwa.

 

Elsie Pointe